Sunčani sat

07/04/2023 /

Rotari kluba Banja Luka je tokom 2022 godine pokrenuo inicijativu za kreiranje i realizaciju projekta Sunčanog sata kao estetskog objekta i urbanog mobilijara. Ova skulpturalna forma u umjetničkom smislu prvenstveno ima za cilj da estetski oplemeni urbani prostor na lokaciji postavljanja, ali i da postavi objekat koji mjeri vrijeme na jedan od najstarijih poznatih načina. Rotari klub Banja Luka ovaj projekat realizuje u saradnji sa gradom Banja Luka i distriktom 1910.  Proračun časovne mreže projekta je napravio Prof. Dr Milutin Tadić, a formalan izgled Sunčanog sata je asistiran od strane članova Rotari kluba Banja Luka.

Sunčani sat na sebi sadrži označene ekvatorijalne pozicije sjenki sa pojedinim datumima značajnim za grad Banja Luku i Rotari klub. Ti datumi su 22. april (Dan planete zemlje i Dan grada Banja Luka), 6. februar (1494. prvo zabilježeno pominjanje grada Banja Luka), 28. januar (1934. osnivanja Rotari kluba u Banja Luci) i 2. novembar (1999. reosnivanje Rotari kluba Banja Luka).

Pored pomenutih datuma na satu su zabilježeni i pravci pojedinih svjetskih gradova kao što su Beograd, Moskva, Beč, London, Čikago i Peking. Sunčani sat je 4 metra širok objekat u prečniku te 1,35 metara po visini.

Sunčani sat je skulpturalni objekat kao urbani mobilijar. Kreiran je kao utilitarni i estetski objekat. Utilitarni da bi pokazivao vrijeme pomoću sunca, a estetski da bi doprinio skladnijoj i plemenitijoj urbanoj zoni na uglu Vidovdanske i Grčke ulice. Izveden je od normalizovanog, termički obrađenog čelika i nije štetan po prirodu, čovjeka ili okolinu. Ovaj objekat u svojoj formi pored pokazivanja solarnog vremena ima i dvije klupe za sjedenje kao sastvane elemente objekta Sunčanog sata. Objekat je koherentnog kružno monumentalnog oblika sa centralnim vrhom (gnomom) za pokazivanje vremena sjenkom.

Sunčani satovi su najstariji oblici mjerenja vremena, prvi datiraju oko 3500 godina p.n.e. Sunčani satovi su poznati još od starog Egipta, a razvile su ih i druge kulture, Kinezi, Antički Grci i Rimljani. Ova vrsta sunčanog sata s pokazivečem (gnomon) opisana je u Starom Zavjetu (Isaija 38:2).

Tajna mjerenja vremena privlačila je čovjeka od postanka civilizacije. Prvi pokazivač vremena nastao je još u drugom milenijumu prije nove ere. Ovaj satni mehanizam bio je, u stvari, veoma jednostavan – sastojao se od drvenog štapa zabodenog pod pravim uglom u zemlju koji je pokazivao položaj Sunca dužinom svoje sjenke. Na osnovu sjenke koju je pravilo Sunce ljudi su procenjivali koliko ima sati. Sunčani sat je sat koji mjeri vrijeme prema položaju sunca. Najuobičajeniji oblik sata, kakav je ‘običan’ ili standardan baštenski sunčani sat, baca sjenku na ravnu površinu na kojoj su obilježeni sati. Pošto se položaj sunca mjenja, mjenja se i vrijeme koje sjenka pokazuje. Sunčani satovi mogu da se prilagode svakoj površini na koju fiksirani objekt baca sjenku.

Sunčani satovi pokazuju samo dnevno solarno vreme.

Smatra se da je matematičar i astronom Teodosije iz Bitinije (oko 160. prije nove ere – oko 100. prije nove ere) izumio univerzalni sunčani sat koji je mogao da se koristi bilo gdje na svijetu. Francuski astronom Orons Fine konstruisao je sunčani sat od slonovače 1524. godine. Italijanski astronom Đovani Padovani objavio je raspravu o sunčanim satovima 1570, u koju je uvrstio i uputstva za proizvodnju i postavljanje zidnih (vertikalnih) i horizontalnih sunčanih satova. Djelo Đuzepa Bjankinija “Constructio instrumenti ad horologia solaria” raspravlja o tome kako se pravi savršeni sunčani sat, s detaljnim ilustracijama.

Pored Rotari kluba Banja Luka i grada Banja Luka realizaciju Sunčanog sata novčano su pomogli:

  • Rotari distrikt 1910 – grant projektovanje izrada i postavljanje prvog sunčanog sata,
  • Progresys Managment & amp; Engineering GmbH, Wiesenstrasse 20, 4600,
  • RC Gloria Banja Luka,
  • Innerwheel Club Banja Luka,
  • RC Dunav Beograd,
  • RC Čukarica Beograd,
  • RC Bijeljina,
  • RC Zagreb Captol,
  • RC Smederevo,
  • RC Sarajevo,
  • RC Dingolfing-Landau,
  • Emir Omić – Didaco shop,
  • Davor Maksimović – Klinika Be Well,
  • porodica Biuković i
  • Igor Tambić.

Klubovi ili pojedinci koji žele učestvovati u realizaciji ovog projekta mogu to učiniti u dogovoru sa predsjednikom i sekretarom Rotari kluba Banja Luka (mail: info@rotary-bl.org).

Takođe želimo da izrazimo zahvalnost:

  • Porodici Gladović i preduzeću “Veleprehrana” a.d. za saglasnost u korišćenju prostora,
  • Kompaniji “Projekt” a.d. za izradu idejnog i izvođačkog projekta,
  • Kompaniji “Mašinmont” d.o.o. na izradi sata i
  • Inženjeru arhitekture Dariji Dojčinović za poziciju nadzora.

Detaljan proračun časovne mreže Sunčanog sata se može pogledati u dokumentu Prof. Dr. Milutina Tadića (pdf link).