Rotari Banja Luka 1934.-1941.

Rotari Banja Luka 1934.-1941.

 

Rotari klub u našem gradu osnovan je 28. januara 1934. godine, a čarterovan 18. maja sljedeće godine. Osnivač i prvi predsjednik kluba bio je Artur Burda (1894-1984), ugledni građanin Banje Luke, privrednik i počasni poljski konzul. Klub je aktivno djelovao sve do pred Drugi svjetski rat, koji je 1941. godine zahvatio i naše krajeve. Posljednji predsjednik kluba u tom periodu bio je poznati slikar, etnolog i direktor Muzeja Spiridon Špiro Bocarić (1876-1941).

Članovi kluba u tom periodu bili su :

  1. Spiridon Špiro Bocarić, slikar i direktor Muzeja Vrbaske banovine
  2. Dušan Boberić, upravnik glavne filijale Državne hipotekarne banke
  3. dr Georgije Bukinac, ljekar
  4. Artur Burda, vlasnik ribnjaka i počasni konzul Republike Poljske
  5. Rudolf Cisač, drogerista
  6. Pavle Fišer, trgovac gvožđarskom robom
  7. Makso Đurković, član uprave drvnoprerađivačkog preduzeća “Bosna-boa”
  8. Gojko Guteša, direktor Finansijske direkcije
  9. Dragutin R. Jelačić, šef agencije Državne Hipotekarne Banke
  10. dr Kosta Kondić, veterinarski inspektor
  11. dr Jakov Levi, stomatolog
  12. Rajko Malić, advokat
  13. Vladimir Malić, trgovac iz Bosanske Gradiške
  14. Lazar Marković, načelnik Poljoprivrednog odjeljenja Banske uprave i vinogradar
  15. dr Stevo Moljević, advokat i starješina sokolske župe
  16. Borivoje Nedić, profesor, prevodilac, šekspirolog, dramaturg i upravnik Pozorišta
  17. Milan Popović, proizvođač mlijeka
  18. Vojislav Pravica, direktor filijale Narodne banke
  19. Fedo Šlajmer, direktor “Elektrobosne” u Jajcu
  20. Miroslav Vilhem, direktor drvnoprerađivačkog preduzeća “Bosna-boa”

 

ŠPIRO BOCARIĆ

Spiridon – Špriro Bocarić svijet je ugledao u Budvi 1876. godine. Prva slikarska znanja stekao je od starijeg brata Anastasa a potom na studijama u Veneciji posljednjih godina XIX vijeka. Nakon školovanja mladi umjetnik se na kratko obreo u Novom Sadu, a potom u Sarajevu, da bi desetak godina kasnije, tačnije 1907, Kočićeva Otadžbina u Banjoj Luci zabilježila sledeće: ”Naš odlični prijatelj g. Špiro Bocarić, akademski slikar iz Sarajeva, doputovao je radi svojih umjetničkih studija u naš kraj, gdje će provesti neko vrijeme, studirajući po okolini narodnu nošnju i tipove”. Tada niko, pa sigurno ni sam Bocarić, nije ni slutio da će ga austrogugarske vlasti početkom Prvog svjetskog rata, zbog tzv. ”nacionanlog rada”, internirati baš u Banju Luku i da će tog ”prvog domaćeg školovanog slikara”, na veliku sreću Banjolučana i Krajišnika, trajno vezati za naš grad, u kome će i ostati sve do svoje nasilne smrti, 1941. godine. Za te skoro tri decenije ”banjalučkog perioda”, Bocarić se dokazao kao neumorni radnik: bio je slikar, ali i publicista, likovni kritičar, pedagog, etnograf, etnolog, numizmatičar, filmski snimatelj i fotograf, istoričar i muzeolog. Time se svrstao u sam vrh Kočićeve i postkočićeve plejade koja je Banju Luku istrgla iz viševjekovne kulturne i prosvjetne učmalosti. Autor je mnoštva portreta, kompozicija, ikonopisa i drugih slika, koje osim umjetničke nerijetko imaju i veliku dokumentarnu vrijednost. Od osnivanja pa sve do Drugog svjetskog rata bio je na čelu Muzeja Vrbaske banovine, iz koga će kasnije iznići Muzej Bosanske Krajine, odnosno, današnji Muzej Republike Srpske. Da je riječ o stvaraocu i čovjeku velikog ugleda potvrđuje i činjenica da je Bocarić 1934. godine bio i jedan od osnivača i posljednji predratni predsjenik Rotari kluba Banja Luka. Na Bocarićev 130-i rođendan, 24. maja 2006. godine, u holu Muzeja Republike Srpske otkrivena je njegova bista, rad Radoša Antonijevića.

 

 

ARTUR BURDA (1894 – 1984)

Artur Burda je rođen u Poljskoj, u mjestu Bielsko – Biala, 1894.godine. Viktor Burda, njegov otac bio je jedan od pionira razvoja ribogojstva na naučnoj osnovi. Zahvaljujući svom naučnom radu, 1899.godine, postaje carski savjetnik pri dvoru cara Franje Josipa kad i kompletna porodica seli u Beč.

Artur Burda nastavlja porodičnu tradiciju i 1919. godine dolazi u Bardaču da preuzme razrušene ribnjake u Bardači i Saničanima. Između dva rata izuzetno uspješno razvija ribogojstvo u Bardači. O tome svjedoči podatak da je Artur Burda sa svojih vlastitih šest vagona izvozio ribu u Njemačku na osnovu vlastitih tehničkih rješenja. Kao jedan od osnivača Rotary Club-a Banja Luka 1934, postaje prvi njegov predsjednik. Dvije godine kasnije biva proglašen počasnim poljskim konzulom u Kraljevini Jugoslaviji.

Kako je za vrijeme Drugog svjetskog rata ribnjak Bardača u potpunosti uništen, u novoj FNRJ, Artur Burda vrši rekonstrukciju Ribnjaka u kojem radi kao savjetnik do 1964. godine. Po prestanku rada u ribnjaku Bardača, posvećuje se prevođenju i nastavnom radu s obzirom da je tečno govorio osam svjetskih jezika.

Umro je u Banja Luci 1984. godine, u 91-oj godini života i sahranjen je na pravoslavnom groblju u Banja Luci.